Ovaj pojam je toliko popularan da se uvriježio u svakodnevni govor. Za sve one koji možda nisu čuli za ovaj fenomen, odvojit ćemo dio teksta za kratko predstavljanje ove vrlo česte pojave u modernom dobu.
Sindrom sagorijevanja, poznat i kao burnout, vrlo je kompleksan fenomen koji pogađa velik broj ljudi diljem svijeta, osobito one koji rade u zahtjevnim i stresnim okruženjima. Ovaj sindrom obično je povezan s dugotrajnim izlaganjem visokom stupnju stresa na poslu, što može dovesti do osjećaja iscrpljenosti, emocionalne iscrpljenosti i smanjenja radne učinkovitosti. U ovom članku istražit ćemo nastanak, faze, uzroke, simptome i načine prevencije i liječenja sindroma sagorijevanja.
Nastanak sindroma sagorijevanja
Čini li vam se da u posljednje vrijeme nemate vremena zadovoljavanje osnovnih potreba – spavanje, odmor, pripremu obroka, ugodne aktivnosti, itd? Ako je vaš odgovor „da“ onda ste možda već u početnim stadijima sindroma sagorijevanja, a o njima možete pročitati u nastavku teksta. Sindrom sagorijevanja postao je sveprisutan u modernom društvu, posebno u okruženjima gdje je radno opterećenje visoko, a očekivanja su neprestano velika. To se često događa u profesijama poput medicinskih sestara, liječnika, učitelja, socijalnih radnika, ali i u korporativnom svijetu gdje su rokovi strogi, a konkurencija žestoka.
Faze sindroma sagorijevanja
1. Želja za dokazivanjem: Imate želju pokazati svoja znanja, vještine i sposobnosti drugima i
izgraditi status. To je sasvim razumljivo pošto smo mi društvena bića koja žive po principu
hijerarhije. Unatoč pokojem neuspjehu nastavljate s pokušajima da se dokažete u najboljem
svjetlu.
2. Zanemarivanje vlastitih potreba: U svom nastojanju da zauzmete željeni položaj u
određenom poretku možete primijetiti da slabije spavate, ne pazite na kvalitetu prehrane,
ne družite se kao prije s drugima, itd.
3. Povećanje broja konflikata: Kako vrijeme odmiče, vaše potrebe slabije su zadovoljene, vi
ste sve više razdražljivi pa sve češće ulazite u konflikte i često krivite druge za svoje stanje i
uvjete u kojima se nalazite.
4. Mijenjanje vrijednosti: Sve više usmjeravate fokus na posao, a ostale vrijednosti postaju
manje važne.
5. Poricanje problema: Poričete da brojni problemi dolaze iz poslovnog konteksta.
6. Povlačenje: Sve manje vremena izdvajate za druženje s obitelji i prijateljima.
7. Depersonalizacija: Imate dojam kao da više niste svoji, javlja se osjećaj kao da ne vrijedite.
8. Osjećaj praznine: Osjećate se prazno, tupo i mogu se pojaviti problemi sa sredstvima
ovisnosti.
9. Depresivnost: Možete se osjećati “potonulo”, iscrpljeno, primjećujete više negativnih misli
nego inače.
10. Kolaps: Doživljaj potpune mentalne i fizičke iscrpljenosti.
Uzroci sindroma sagorijevanja
Uzroci sindroma sagorijevanja mogu biti raznoliki i složeni. Stres na poslu igra ključnu ulogu, a neki od čimbenika koji ga mogu izazvati uključuju:
1. Preopterećenost poslom: Osobe koje su preopterećene poslom, suočene s velikim brojem zadataka, rokovima i odgovornostima, često su podložnije sindromu sagorijevanja.
2. Nedostatak kontrole: Nedostatak osjećaja kontrole nad radnim okruženjem ili nedostatak
autonomije može izazvati osjećaj bespomoćnosti i frustracije.
3. Nedostatak potkrepljenja i nagrada: Nedostatak prepoznavanja vašeg uspjeha i nagrada
za uloženi trud može dovesti do osjećaja nezadovoljstva i iscrpljenosti.
4. Loši međuljudski odnosi: Konflikti s kolegama, nadređenima ili klijentima mogu biti izvor
stresa i napetosti na radnom mjestu.
5. Nedostatak ravnoteže između posla i privatnog života: Osobe koje imaju nedostatak
ravnoteže između poslovnog i privatnog života često su podložnije sindromu sagorijevanja.
Simptomi sindroma sagorijevanja
Simptomi sindroma sagorijevanja mogu varirati od osobe do osobe, ali neki od najčešćih simptoma uključuju:
1. Iscrpljenost: Osjećaj fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti, unatoč odmoru i
spavanju.
2. Ciničnost i otupjelost: Negativan stav prema poslu, kolegama ili klijentima, gubitak
empatije i suosjećanja.
3. Smanjena radna učinkovitost: Smanjenje produktivnosti, poteškoće s koncentracijom i
izvršavanjem zadataka.
4. Povećana razdražljivost: Nestrpljivost i sklonost bijesu.
5. Fizički simptomi: Glavobolje, bolovi u mišićima, probavni problemi i problemi sa
spavanjem.
Prevencija i liječenje sindroma sagorijevanja
Prevencija sindroma sagorijevanja važna je za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti pojedinca.
Neki od načina prevencije i liječenja uključuju:
1. Briga o samome sebi: Njegujte svoje mentalno i fizičko zdravlje kroz redovitu tjelovježbu,
zdravu prehranu, dovoljno sna i aktivnosti koje vas vesele i opuštaju.
2. Postavljanje granica: Postavite granice između poslovnih i privatnih obaveza te pokušajte
reći "ne" kada ste preopterećeni.
3. Podrška: Potražite podršku od kolega, prijatelja ili obitelji te razgovarajte o svojim
osjećajima i iskustvima.
4. Promjene na radnom mjestu: Promicanje zdravog radnog okruženja, uključujući podršku
nadređenih, fleksibilne radne uvjete i programe za upravljanje stresom.
5. Pomoć stručne osobe: Ako primijetite simptome sindroma sagorijevanja, potražite stručnu pomoć od licenciranog terapeuta ili psihologa koji vam može pružiti podršku i pomoći vam da razvijete strategije za suočavanje s izazovima.
Na kraju…
Sindrom sagorijevanja predstavlja ozbiljan problem u suvremenom društvu, ali uz pravilnu
prevenciju i liječenje, moguće je prevladati ovaj izazov i vratiti osjećaj blagostanja i radne
učinkovitosti. Važno je osvijestiti ove probleme, pružiti podršku onima koji ih doživljavaju i raditi na stvaranju zdravijih radnih okruženja koja potiču dobrobit i zadovoljstvo zaposlenika.
Comments